Povijest

Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Breške – SOLI

Podijelite:

Nekropola na kojoj je evidentirano 39 stećaka, nalazi se na uzvišenju, na lokalitetu zvanom Stare kuće. Od ukupnog broja stećaka samo dva su sanduci (oko 20 metara izdvojeni od ostatka nekropole), dok ostatak čine stubovi različitih završetaka (lučno zasvođeni, s lučnim izboćenjem i s ravnim završetkom koji se šire prema gore). Stubovi su ukrašeni najčešće motivom križa, a potom jabukama, spiralama, kanelurama i sjekirama. Spomenici su dobro klesani.

Oblici stećaka i dimenzije, koje su nekada relativno velike, a u rijeđim slučajevima male, su ono po čemu stećci izrazito privlače pažnju. Temeljna podjela stećaka jeste ona na ležeće i stojeće, koju je uveo Dimitrije Sergejevski 1952. godine. U prvu grupu spadaju stećci u obliku ploče, sanduka i sanduka sa postoljem, sljemenjak i sljemenjak sa postoljem, dok u drugu grupu spadaju stećci sa dva oblika – stubovi i krstače. Pored ovih temeljnih oblika, koji imaju nekoliko podvrsta i varijanti, postoje i amorfni stećci. Spomenici ove vrste (stećci) u većem broju nalaze se u sjeveroistočnoj Bosni (okolica Srebrenice i Zvornika), dok se u drugim predjelima Bosne i Hercegovina pojavljuju pojedinačno. Najveći broj stećaka pripada vrsti položenih monolita, koji se pojavljuju u tri forme: ploča, sanduk i sarkofag (sljemenjak). Po brojnosti i obradi, stubovi dosta zaostaju iza osnovnih oblika stećaka, a malobrojnost je i posljedica njihovog relativnog kratkog trajanja. 

Stećci su inače postavljeni pojedinačno kao usamljeni spomenici ili pak u skupinama te predstavljaju nekropole stećaka, odnosno stara katolička groblja. Po svojoj brojnosti, oblikovnoj i dekorativnoj vrijednosti, a posebno pejzažnim značajkama, područje župe Breške može se označiti matičnom oblasti ovoga specifikuma kršćanskog sepulkralnog naslijeđa.

Iako su neka znanstvena istraživanja pokazivala da su neutemeljeni pokušaji isključivog ograničavanja pripadnosti stećaka bilo kojoj religijskoj skupini ili etnikumu, danas ipak sa sigurnošću možemo tvrditi da su stećci kršćanski nadgrobnici. Pretežno su u sastavu kršćanskih grobalja i svjedoče o potrajnosti, odnosno neprekidnosti kršćanskog sahranjivanja u grobljima na konjima se oni nalaze. Na njima dominiraju natpisi u duhu kršćanskih zaziva i molitvi, a posebno dominiraju motivi iz Novog Zavjeta, kao što su križ, kalež, vinova loza (trs), grožđe.


Podijelite:
Share

Comments are closed.