Kultura

FOTO: U okviru Dana Matice hrvatske predstavljen XVIII. broj časopisa Gradovrh

Podijelite:

U četvrtak, 24. studenog, u ateljeu Ismeta Mujezinovića, predstavljanjem 18. broja časopisa Gradovrh, zatvoreni su 21. dani Matice hrvatske u Tuzli. Nakon otvorenja Dana, 21. listopada kada je prikazan kraći dokumentarni film – koji je dao svojevrstan presjek rada Matice hrvatske od njezina osnutka do današnjih dana, predavanja o demografskim i etnološkim odlikama hrvatskih sela tuzlanskog kraja, potom 8. studenoga kada se tuzlanskoj javnosti predstavio ogranak Matice hrvatske iz Vukovara – do krune ovogodišnjih zbivanja – predstavljanja časopisa Gradovrh koji u svome krugu zanimanja obrađuje teme o književno-jezičnim, društvenim i prirodoznanstvenim pitanjima, tuzlanska publika je mogla uživati u bogatom kulturnom programu u kojem su mjesta našle poetske, znanstvene i publicističke teme.

Piše: Mladen Bosankić

Predsjednica Matice hrvatske u Tuzli, Marica Petrović, istaknula je kako je velika radost da je ustanova na čijem je čelu uspjela na visokom stupnju u kulturnim pitanjima trajati ovolik broj godina.

„S radošću pristupam ovoj večeri koja je 21. večer slavljenja završetka Dana Matice hrvatske Tuzla i predstavljanja 18. broja časopisa Gradovrh. To su za ove prilike impozantne brojke. Na određen način večeras doživljavam svojevrsno olakšanje i oslobađanje od velikih obveza koje su prilično dugotrajne. Odat ću jednu tajnu, a to je da mi je jedan profesor savjetovao da u časopisu uvijek imam jedan franjevački prilog, s obzirom na to da je samostan na Gradovrhu bio franjevački lokalitet. Međutim, ovaj put nemamo takav članak, ali imamo dekana Doborskog dekanata, odžačkog župnika koji nije fratar, ali piše o jednoj franjevačkoj župi koja je prije Austro-Ugarske osnovana blizu Maglaja i Zenice. Time se ponovno dodirujemo fratara, pa nismo iznevjerili tradiciju. Općenito su prilozi vezani uz književnost, jezik, povijest, demografiju, etnografiju, pedagogiju, s time da nemamo puno prirodoznanstvenih priloga, što mi je žao, jer se autorima čini da ne bi bili priznati njihovi stručni tekstovi, a jesu. Časopis je na toj razini, da ako se tekst objavi, to se priznaje kao referencija za napredovanje u znanstvenoj struci. U zadnje vrijeme imamo i više književnih priloga koji su uglavnom nagrađeni tekstovi, a koji se predstavljačima sviđaju. Imali smo priloge iz metodike, i za osnovnu školu i za visokoškolske ustanove. Smatram da sadržaj nikad nije jednak, nekad je časopis imao od 200 do 300 stranica, prvi je broj bio manji, dok su ovog opsega bila možda dva, ali ne smatram da je opseg toliko važan. Također je važno da je i ovo izdanje Gradovrha zadržalo ustaljenu koncepciju kada tekstovi nisu kroatizirani, nego su zadržani u izvornom obliku“ između ostalog je kazala profesorica Petrović.

Predstavljači ovogodišnjeg izdanja Gradovrha bila su dvojica članova Središnje uprave Matice hrvatske iz Zagreba – Ivica Nujić i Damir Zorić. Zorić je u kraćem obraćanju podsjetio na prisutnost Matice hrvatske u BiH, napose u Tuzli koja dugo baštini povezanost s tom najstarijom hrvatskom kulturnom ustanovom. Pored njih su o Časopisu govorili Sanela Babić, profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti i mr. Dino Šakanović, profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Prigodničarske tekstove su čitali glumac Luka Spasojević, profesorica Indira Šabić i učenik Opće gimnazije pri KŠC-u Tuzla, Deni Erdeljac.


Podijelite:
Share