Deprecated: Optional parameter $opt_name declared before required parameter $field is implicitly treated as a required parameter in /home/htportal/public_html/wp-content/plugins/unidark-extension/redux-framework/redux-core/inc/classes/class-redux-options-defaults.php on line 89

Deprecated: Optional parameter $args declared before required parameter $wp_customize is implicitly treated as a required parameter in /home/htportal/public_html/wp-content/plugins/unidark-extension/redux-framework/redux-core/inc/extensions/customizer/class-redux-extension-customizer.php on line 574

Deprecated: Optional parameter $args declared before required parameter $wp_customize is implicitly treated as a required parameter in /home/htportal/public_html/wp-content/plugins/unidark-extension/redux-framework/redux-core/inc/extensions/customizer/class-redux-extension-customizer.php on line 597

Deprecated: Optional parameter $field declared before required parameter $parent is implicitly treated as a required parameter in /home/htportal/public_html/wp-content/plugins/unidark-extension/redux-framework/redux-core/inc/extensions/import_export/import_export/class-redux-import-export.php on line 32

Deprecated: Optional parameter $value declared before required parameter $parent is implicitly treated as a required parameter in /home/htportal/public_html/wp-content/plugins/unidark-extension/redux-framework/redux-core/inc/extensions/import_export/import_export/class-redux-import-export.php on line 32
VIDEO: U Domu Dive Grabovčeve - život i povijest u susretu istoka i zapada - Hrvatski tradicijski portal
Kultura

VIDEO: U Domu Dive Grabovčeve – život i povijest u susretu istoka i zapada

Podijelite:

Neumorno istražujući nematerijalnu kulturnu baštinu naroda u BiH, karmelićanin otac Zvonko Martić, doktor etnologije, znanstvenik i čuvar narodnog blaga, ovih dana privodi kraju terenski rad na još jednom projektu, piše Večernji list BiH. Riječ je o projektu “Hrvati u BiH – život i povijest u susretu Istoka i Zapada”.

Narodne nošnje

– Tim projektom htjeli smo pokazati jednu pučku interpretaciju povijesti, s jedne strane, a s druge običaje i izvaninstitucionalnu religioznost i interreligijske te interetničke odnose unutar BiH, način na koji se živjelo, tako da se ne pokažu Hrvati kao nekakav otok u BiH, nego kao dio ovoga prostora – govori nam otac Zvonko.

Kako nas veže dugogodišnja suradnja, pozvao nas je na snimanje scene šišanog kumstva katolika i muslimana u Rami. Mjesto radnje je na Humu (Zahum) u Domu Dive Grabovčeve. Doznajemo i da se projekt realizira uz potporu Ministarstva civilnih poslova BiH, a u suradnji s Udrugom “Stećak” iz Tomislavgrada i Hrvatskom maticom iseljenika – Podružnicom Split. Kruna svega bit će multimedijalna izložba na kojoj će, uz videozapise pjesama i plesova te fotografije s uprizorenim običajima njegova stalnog suradnika i prijatelja umjetničkog fotografa Jasmina Fazlagića iz Sarajeva, biti izloženi i neki artefakti koji bi pokazali utjecaj Istoka u nošnjama – govori nam Martić i dodaje: – Recimo dimije, crne dimije kod Hrvatica, i po jednu nošnju iz Jajca i Livna koja je onaj prijelazni dio zapadno-istočne varijante, tako da se pokaže cijeli taj spektar utjecaja Istoka i Zapada na hrvatsku kulturu i povijest u BiH.

Budući da smo ranije govorili o šišanim kumstvima Hrvata i muslimana u Šujici, a sada, evo, i u Rami, pitamo našeg domaćina koliko je taj običaj rasprostranjen u BiH i u čemu je njegov značaj.

– Gotovo cijela BiH imala je šišana kumstva, a ono što je zanimljivo je da su ona nadilazila nekakav oblik samog tog kumstva, ona su unosila poseban odnos među one koji su povezani šišanim kumstvom u rodbini. U okolici Dervente se dijete, ako je bolesno, iznosilo na raskrižje prije izlaska sunca i prvi koji bi naišao, zašišao bi dijete. Ako je to bio katolik za katoličko dijete, onda je to bila jedna snažnija veza, čak je kod nekih obitelji to bila zapreka za ženidbe. Tu su prolazili i pravoslavci s kojima su se ostvarivala ta kumstva. Zanimljivo je da postoji jedno vjerovanje, za koje još uvijek izmiče antropolozima objašnjenje zašto se dogodilo, da se smatralo kako je snažniji utjecaj na ozdravljenje u šišanom kumstvu ako je šišani kum druge vjere.

O kakvim jakim vezama se radilo, osobito u daljoj prošlosti, govori i priča o Divi Grabovčevoj u Rami – ističe otac Zvonko i dodaje: – Kako Diva nije imala braće, muških potomaka u bližoj rodbini, Arslan-aga je preuzeo čak krvnu osvetu uime njezine obitelji i ubio Tahir-bega zato što je on ubio Divu. Tako da je ta vjera u snagu šišanog kumstva stvarno bila jedan specifikum, no, nažalost, još uvijek nemamo znanstvenih radova koji bi to objasnili. Od ljudi na terenu čujemo kako se sjećaju tih običaja, ali malo je njih bilo izravnih sudionika šišanih kumstava, iako se i danas u pojedinim dijelovima naše zemlje ona događaju, istina, rjeđe nego prije.

A jedna od tih sudionica je i Mara Burić iz ramskih Družinovića, koja je sa svojom obitelji bila model za fotografiju čije smo snimanje pratili na Humu. – Običaji su to još od turskoga vakta. Mi smo se s našim susjedima dobro slagali, zajedno hodali, išli u prelje, komušanje, pjevala sam s njima – govori nam baka Mara, inače i folklorašica, kao i to da su se ta kumstva tijekom rata pogubila.

Nova služba u Splitu

Oblaci prekriše sunce i prosuše krute pahulje snijega pa se prije mraka uputismo natrag. Mi u Livno, a otac Zvonko u Split jer je iz Karmela Sv. Ilije na obali Buškog jezera sa službom prešao u grad podno Marjana, no i dalje s projektima i BiH u srcu.


Podijelite:
Share