Povijest

TESLIĆ, KOMUŠINA, KONDŽILO – VELIKO HODOČAŠĆE

Podijelite:

Na obroncima planine Borja prostire se katoličko selo Komušina. Ime je vjerovatno dobila ili nakon neke velike bitke “komušanja” koja se tu odigrala ili po silnoj komušini od kukuruza, koji je na tom prostoru uspjevao kao nigdje.

Središte sela nalazi se na lijevoj obali rijeke Usore, jedan kilometar od Slatine. Stara katolička crkva na brežuljku je izgrađena davne 1743. godine, tj. od doba podjele travničke župe, na nove župe. Reon komušanske župe obuhvatao je tada ogroman prostor, skoro do današnjeg Bosanskog Broda. U crkvi je u to doba služio sveštenik franjevac. U to vrijeme u Bosni su bila tri franjevačka manastira i samo dvije zidane crkve, od kojih je jedna ova u Komušini. Zato je ona u svakom slučaju bila za to vrijeme neprocjenjivo blago iz XVIII. stoljeća. U crkvi se nalaze matične knjige pisane glagoljicom. Crkva i župni dvor su 1930. obnovljeni i renovirani. Komušina je na glasu radi godišnjeg prošenja, koje se drži na Veliku Gospu, poznato pod imenom “KONDŽILA”. Prilikom te crkvene svetkovine skupi se u Komušini na hiljade hodočasnika katolika i pripadnika drugih vjera, najviše Pravoslavne i Islamske vjeroispovijesti. Tad se održava procesija i nošenje stare Bogorodične slike – ikone iz komušanske crkve do mjesta Kondžila, gdje je podignuta mala zavjetna kapelica. Kondžila su dobila ime najverovatnije, što se taj dan okupi i veliki broj sveštenih lica kao na koncilu ili saboru. O relikviji sv. Gospe od Kondžila koja predstavlja izuzetno umjetničko djelo postoji u narodu legenda.

Izvor: FB stranica Istorija Teslića U Riječi I Slici


Podijelite:
Share