Povijest župe Breške

Na južnim obroncima Majevice, nedaleko od Tuzle, nalazi se mjesto Breške. Brdoviti, šumoviti, ali prelijepi predjeli krase ovo mjesto. Dobilo je ime po mnogobrojnim brežuljcima, a na jednom od njih je crkva “Uznesenja BDM”, gdje je nekada bila drvena crkva izgrađena 1854. godine.

Breške teritorijalno pripadaju Tuzli i podjeljene su na Gornje i Donje Breške i kao takve spominju se još davne 1512. godine. Breške se nalaze na putu između Tuzle i Drijenče, gdje se preko Zelenog kamena u mjestu Obodnica Gornja ide za Drijenču. Tim putem su iz Drijenče, dok je Drijenča pripadala župi Breške, djeca i ljudi išli u župnu crkvu na vjeronauk i svetu misu. 

Povijest Brežaka

Do sredine XVI. stoljeća Breške su ostale kompaktno kršćansko mjesto. Nakon agresije Osmanlija, zatekli su Breške podijeljeno na Donje i Gornje Breške. Gornje Breške bile su srednje naseljeno mjesto s nešto više od 20 domaćinstava i primićurom na čelu. (Primićur (biz. grč. πριμιϰήριος < lat. primicerius, od primus cerae: koji je prvi zapisan na ploči) – glavar, odnosno starješina vlaškoga katuna i sela u doba osmanske vlasti. Primićuri su bili zaduženi za prikupljanje poreza i posredovanje između osmanskog upravitelja i mjesnoga stanovništva. Kao predstavnici mjesne samouprave bili su potpuno ili većim dijelom oslobođeni plaćanja poreza osmanskoj vlasti.)

Glavna privredna kultura bila je vinogradarstvo, svo na kršćanskim posjedima. Na drugom mjestu bila je pšenica, a uspijevalo je i nešto prosa, zobi i ječma.

Donje Breške bile su značajnije od Gornjih, ne samo po broju stanovnika, nego i jačoj privredi. Do sredine stoljeća kretanje stanovništva bilo je normalno, odnosno, u vremenu od 1533. do 1548. godine povećalo se za 4 domaćinstva. U drugoj polovici stoljeća ono je osjetno poraslo, što nije mogao biti rezultat samo prirodnog prirasta. Naime, od 1548. do 1600. godine povećalo se za 14 domaćinstava, što je moralo biti rezultat doseljavanje sa strane. Na to ukazuju i neki stanovnici evidentirani kao došlaci. U popisu iz 1548. godine zabilježen je: Blaž, došlac, a 1600. godine: Pervan, došlac Husein, došlac.

Iz zapadnih izvorima znamo da su u selu Breškama 1743. godine živjele slijedeće katoličke porodice: Lukići, Stojakovići, Tomići, Trgovčevići, Malići (3 porodice), Kalatići i Zrnote. Neke od tih porodica bile su prave zadruge. Tako je porodica Matije Stojakovića brojala 20 odraslih članova i 12 djece; Pavla Lukića, 10 odraslih članova i 8 djece; Mihajla Tomića, 10 odraslih članova i 4 djece. Zatim su 1768. godine bile krizmane slijedeće porodice: Mihatovići (3 porodice), Pavlovići (4), Grgići (2), Tolići, Salatovići (2), Trgovčevići, Mačići (2), Stojkovići (4), Babići i Terzići.

Na lokalitetu nekadašnjih Donjih Breški, dio Nikolići, lokalitet “Stare kuće”, nalazi se nekropola stećaka, jedna od nekoliko, s većim brojem stećaka. Pročitajte više na Nekropola sa stećcima u Starim kućama, Breške – SOLI

O župi

Župa je nekada obuhvaćala petnaestak naselja. Godine 1985.-1986. od župe Breške nastale su dvije nove župe – Donja Dragunja i Drijenča, a dobrim dijelom i Šikara. Sada župu sačinjavaju naselja Gornje i Donje Breške, Dokanj, Gornja Obodnica, Trstje, Tisovac i Snoz. 

Sadašnja crkva (na naslovnoj fotografiji) izgrađena je 1890. godine. Ona je zamijenila dotadašnju skromnu drvenu crkvu koja je sagrađena 1854. Prvotni plan predviđao je crkvu s dva tornja i prostorno znatno veću, ali zbog skupe izvedbe od toga se odustalo.

Prije osnutka župe Breške, u ovom je kraju u 17. stoljeću postojala župa pod imenom Dragunja, koja je pripadala samostanskom području Gradovrha. U vrijeme Bečkoga rata (1683-1699), kada je došlo do velikog iseljavanja Hrvata katolika iz Bosne, spomenuta je župa iščezla. Tijekom 18. stoljeća to je područje u sastavu tuzlanske župe. Godine 1823. Breške postaju samostalnom kapelanijom i od tada se vode župne matice. Sjedište je najprije bilo u Lipnici, odakle je 1838. godine preneseno u Breške, a godinu kasnije Breške su i formalno proglašene župom. 

Na području župe nalazi se sedam kapelica: Svetog Ante Padovanskoga u Trstju, Svete Ane na Miladijama Tisovac, Gospe Lurdske u Dvoru, svetog Ivana Krstitelja u Jarićima (Dokanj), svetog Filipa i Jakova apostola na groblju u Breškama, Svetog Mihovila na groblju u Doknju i svetog Josipa Radnika na groblju u Gornjoj Obodnici.

Svećenici rođeni u ovom kraju

U Breškama je rođen fra Tomo Saletić koji se bavio slikanjem. On je 1780. oslikao zidove crkve u Kraljevoj Sutjesci, gdje je i umro 2. veljače 1790. Nažalost, te slike nisu sačuvane. Od sačuvanih djela, najpoznatija je njegova “Sveta obitelj” nastala oko 1780. i ona se nalazi u brežačkoj crkvi.

U Breškama je 11. travnja 1753. rođen i fra Luka Trgovčević, umro također u Sutjesci. 

Godine 1772. polaže zavjete fra Mato, a slijedeće fra Marko Mijatović, koji je umro 1799. u Lipnici, kao soljanski župnik. 

Fra Ignacije rođen 1803., umro 17. kolovoza 1844. kao župnik u Ulicama, kod Brčkog. 

Fra Grgo Stjepanović rođen 13. srpnja 1838. župnikova u Morančanima, umro u Sutjesci na Staru 1890. godinu.

Drijenča – Godine 1639. spominje se u jednom zapisniku fra Mato uz Drijenče. 

Godine 1775. polažu zavjete fra Lovro Matić i fra Marijan Martinović. 

Umro je 1805. u Sutjesci, kao gvardijan, fra Petar Maroević.

Vjernici

U župi je 2019. godine živjelo oko 1 040 osoba u 500-tinjak obitelji. Kroz povijest se mijenjao broj pučanstva, dok je 1991. brojala oko 3 000 vjernika. Današnje je pak brojno stanje, kao i u mnogim drugim sredinama ove zemlje, posljedica poslijeratnog trenda iseljavanja mladih i radno sposobnih ljudi koji drugdje traže svjetliju egzistencijalnu budućnost.

O crkvi

Kao što je ranije napisano, sadašnja crkva izgrađena je 1890. godine i od tada je nekoliko puta renovirana. Interijer crkve 1986. potpuno preuređen, a taj je zadatak povjeren akademskom slikaru Zdenku Grgiću. Uklonio je žbuku i otkrio autentični duh kamenih zidova, a potom načinio većinu umjetničkih djela – u prezbiterij je mozaikom prikazao Uznesenje BDM-a, sa strana su reljefi u bakru i drvetu, postaje križnog puta, a biblijske teme nalazimo i na njegovim vitrajima. Osim Grgića svoj je doprinos dao i akademski kipar Mile Blažević koji je, između ostalog, izradio dojmljive krstionicu i tabernakul.

Čuvari tradicije

Na području župe djeluje KUD “Župa Breške” za čije djelovanje predsjednik Mato Marinović izjavljuje:

 “Društvo je osnovano 2008. i do 2015. djelovalo je kao Udruga Društvo Breščana. Od 2018. uzeli smo ime Kulturno-umjetničko društvo Župa Breške jer djelujemo na području naše župe. Cilj nam je očuvati tradiciju, običaje i kulturu hrvatskoga naroda s ovog područja i to pokušati prenijeti na mlade. Ranije smo u KUD-u imali 15-ak mladih, ali zbog određene situacije, poput nezaposlenja, otišli su s ovih prostora. Sada imamo 50-ak članova, a aktivnih 20-ak. U društvu su nam prije radile sve sekcije, a sada je aktivna samo folklorna“, informirao nas je Mato ne zaboravivši spomenuti kako KUD od početaka bilježi brojne projekte i nastupe u zavičaju i mnogo šire – na dočeku Pape u Sarajevu bili su jedino društvo iz sjeveroistočnog dijela Bosne, sudjelovali su na Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima, smotrama folklora u Bosni, ali i izvan zemlje…

Što se tiče 2018., teško smo imali neko razumijevanje – aplicirali smo s nekim projektima na Grad Tuzlu, ali nismo ništa dobili. Ali imamo jednog našeg člana skupštine Matu Mrkonjića. Ne bismo se mogli održati da nas on ne sponzorira. On ima tvrtke u BiH, a ima i tvrtku u Zagrebu“, predsjednik KUD-a ne zaboravlja dobročinitelje, kao ni uspješnu suradnju sa svim župnicima u Breškama, Osnovnom školom Breške koja im bez ikakve naknade ustupa prostore za događaje i drugim KUD-ovima, a osobito Žeravcem.“

Danijel Marković/HT portal