Izložba u Srijemskoj Mitrovici: 150 godina od rođenja kipara Frangeša-Mihanovića

Poznati hrvatski kipar Robert Frangeš-Mihanović (1872.-1940.) podrijetlom je iz Srijemske Mitrovice, gdje je rođen 2. listopada 1872., odnosno prije 150 godina. Povodom ove obljetnice, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata priredio je izložbu u čast ovoga velikana koja je otvorena večeras u mitrovačkom Muzeju Srema. Izložbu čine fotografije tridesetak Frangešovih djela koja se čuvaju u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti iz Zagreba. Fotografije je snimio Goran Vranić, a autorica koncepcije postava je Tatijana Gareljić, muzejska savjetnica, koja je i otvorila izložbu. O značajnoj ulozi Frangeša kao prvog upravitelja i profesora Umjetničke akademije u Zagrebu, govorila je Ariana Novina, voditeljica Arhiva Akademije likovnih umjetnosti.

Izvor: NIU “Hrvatska riječ” Subotica

Uime Muzeja Srema prigodom otvorenja obratio se ravnatelj Andrija Popović a uime ZKVH-a ravnatelj Tomislav Žigmanov. Kako su ocijenili, Frangeš je primjer osobe koja povezuje i obogaćuje i hrvatsku i srpsku kulturu.

Frangeš-Mihanović završio je Obrtnu školu u Zagrebu 1889., školovanje nastavio u Beču na Umjetničko-obrtnoj školi 1889.–94., potom na Umjetničkoj akademiji 1894./95. Usavršavao se u Parizu 1900./01. gdje se družio s poznatim A. Rodinom i M. Rossom.

Bio je nastavnik na Obrtnoj školi u Zagrebu 1895.–1907. Sudjelovao je u osnutku Umjetničke akademije u Zagrebu (1907.), uz koju je utemeljio ljevaonicu bronce i doveo prve ljevače. Bio je i profesor kiparstva na akademiji više od tri desetljeća (1907.–40.) Bio je član JAZU (danas HAZU), Srpske kraljevne akademije (danas SANU) i Akademije znanosti i umjetnosti u Pragu.

Smatra se utemeljiteljem modernoga hrvatskoga kiparstva, a bio je virtouz u bronci. U svojem razvoju prešao je faze od akademizma, simbolizma do modernizma, tj. najranijih primjera impresionizma u hrvatskom kiparstvu, a u punoj zrelosti ostvario je vlastiti izraz u slobodnoj realističkoj modelaciji lika. Oblikovao je sitnu plastiku, poprsja, u Osijeku je izradio spomenik “Umirući ratnik”, kompoziciju “Filozofija” u Zagrebu. Najmonumentalnije njegovo djelo je konjanički spomenik kralju Tomislavu u Zagrebu. Izveo je nadgrobne spomenike u Varaždinu i Zagrebu te je radio arhitektonsku figuralnu plastiku na zagrebačkim zgradama. Njegove medalje i plakete označile su početak hrvatskoga medaljarstva. Umro je u 1940. u Zagrebu.

Otvorenju su, među ostalim, nazočili i predstavnici lokalne samouprave, HNV-a, NIU Hrvatska riječ i Katoličke crkve. Izložba u Srijemskoj Mitrovici, koja se može pogledati do 17. listopada, realizirana je u okviru projekta “Godine novog preporoda” kojim se ukazuje na značajne osobe i događaje vezane uz Hrvate u Vojvodini.