Kiklopske stijene u Štrepcima ustvari ostatci drevnog grada plemena Breuka

“Uvijek sam govorio da čovjek mora vjerovati, biti uporan i dosljedan u ostvarenju svoga sna. Nadam se i vjerujem da se dio moga sna polako ostvaruje, a sve zahvaljujući temeljitom istraživanju povijesti naših prostora. Mnogi od vas mogu se sjetiti da sam još 2020. godine na grupi Ravne Brčko 24 iznio jednu slobodnu tezu i pretpostavku, a temeljenu na povijesti ovih prostora da su Kiklopske stijene u Štrepcima ustvari ostaci drevnog grada plemena Breuka čiji smo potomci. Da, tada sam dao slobodnu tezu, pretpostavio, iznio određene povijesne činjenice koje potvrđuju moje sumnje, a sve kako bih pokrenuo priču i pozvao “struku” da kaže što misli o ovome lokalitetu. Svakako treba znati da ako bi se moje pretpostavke pokazale točnim to bi u potpunosti promijeniti budućnost ovih prostora, oživilo mogućnost turističke ponude i razvoja sela Zovika i Štrepaca. Još tada sam pozivao dr. Semira Osmanagića, čovjeka koji je poznat po otkriću piramida u Visokom da obiđe ovaj lokalitet i da svoje mišljenje, ali je zbog obilnosti radova na piramidi bio zauzet.” – navodi Josip Lelić koji je pokrenuo ovo pitanje.

Ipak, priča o “Gradu Breuka” tu se nije završila. Kako bi pokrenuli ovu priču kontaktirali smo i poznatog geologa Gorana Glamuzinu, dipl. ing. geologije da da svoje mišljenje. Pozvali i dobili pozitivno mišljenje!

Da, poznati geolog Glamuzina ne sumnja da je ovaj lokalitet povijesni grad plemena Breuka te da su segmenti blokova nesumnjivo djelo ljudskih ruku i da je lokalitet djelo ljudskog rada, a ne prirodna sedimentacija stijena.

Ovaj glavni stijenski izdanak, sa horizontalnim, kao fugama, ili međublokovnim, ustvari međuslojnim, pukotinama ravnolinijski položenima, jest po meni, definitivno prirodna geološka pojava, no, odnosno ali, uvijek ima ono ali, – očito je da je ljudska ruka ( i to pretpostavljam da su radili lokalni Iliri Breuci . . ) u davnoj prošlosti, upravo zbog geološke pogodnosti, i načina kako je tektonika oblikovala ovo malo brdašce, i proizvela već faktički u geološkoj prošlosti, gotovo oblikovane i gotove pravokutne blokove, oni su znači samo vjerojatno uz pomoć njima znane tehnike, pluga, i slično, mahom krenuli cijepat i odvajat te prirodno geološki oblikovane slojeve, koliko dobro vidim od efuzivnih vrsta vulkanskih stijena, vjerojatno neka vrsta andezita ili slično je ovdje u pitanju? – znači da skratim moj dojam i moj zaključak: kombinacija geologije i rada ljudskih ruka (Ilira), i što uzgred rečeno, nije rijedak slučaj, pogotovo ovamo južnije gdje ima puno više kamena na površini i gdje čitava brda i uzvišenja izgrađuju kameni slojevi i izdanci, no kažem opet, definitivno po mojoj procjeni, dirano ljudskom rukom, i to u drevnoj povijesti, vrlo vjerojatno od strane lokalnih Ilira, i to tvrdim temeljem iskustva jer sam slične stvari i lokalitete na masi mjesta ovdje također razotkrio i snimio, upravo slične horizontalne i subhorizontalne geološki oblikovane slojeve stijena i kamena, su Iliri ljudskom rukom i drevnim tehnikama, pocijepali i prevrtali i preokrenuli ispod takvih stijenskih uzvišenja, i točno se vidi na ovim donjim, ili povaljanim, prevaljenim, i preokrenutim, blokovima ispod glavne stijene na vrhu, da su ljudskom rukom odvaljeni i zapravo pažljivo pocijepani, trebalo bi sad samo detaljno snimit onaj i čitav ustvari vršni segment sa svim onim kao fugama u horizontali, koje su zapravo međuslojne geološke pukotine, jer se jasno vidi da u dijelovima te fuge se gube ustvari potpuno nestaju i tu je stijena cijelovita, i to je automatski dokaz da je taj dio prirodni geološki produkt, a ne vještačko slaganje blokova, tu treba biti jako oprezan sa zaključcima, jer ako navodna fuga između blokova iti na jednom dijeliću navodne građevine potpuno prestaje, nestaje i stapa se s stijenom koja je tu jednolika, onda to je čista geologija, no kažem opet, ovi poisprevrtani blokovi ispod, su zasigurno po meni, od ljudske ruke pocijepani.

Slobodno po mojoj procjeni vi ovo možete i medijski tretirati kao drevni ilirski lokalitet, još kad bi se i koji komad keramike propovijesne ilirske pronašao, to bi ono bio pun pogodak, i definitivan i nepobitan dokaz ovoga što sam spominjao, da je tu radila ljudska ruka i to Iliri koji su tu živjeli, pa eto, možete krenuti u svojevrsnu potragu ili pročešljavanje čitavog ovog užeg i šireg areala oko ovog mjesta ne bi li se možda pronašao ili zamijetio koji komad prapovijesne keramike, pa se možemo opet ako Bog da čuti bude li takvih spoznaja i otkrića s terena.

Znam da ste, ili netko drugi odatle ? zvali i Osmanagića da dođe to vidjeti, ili pak još nekoga od ‘struke’ tu recimo iz Tuzle, Sarajeva, no vjerujem da ima ignorancije s te strane, i žao mi je kažem opet što sam ipak predaleko, jer da nisam zasigurno bi to došao snimiti i susresti se s vama, ovako ako ništa možemo komunicirati online, pa eto nadam se da se još čujemo nakon izviđanja terena i lokacije.
Lijepi pozdrav i svako dobro.

Dipl.ing.geologije Goran Glamuzina.