Jeruzalem: Ispod crkve Svetoga groba otkriven 2000 godina star vrt
Tijekom iskapanja ispod crkve Svetoga groba u Jeruzalemu, arheolozi su otkrili tragove vrta staroga oko 2000 godina, izvijestio je Times of Israel
Tijekom iskapanja ispod crkve Svetoga groba u Jeruzalemu, arheolozi su otkrili tragove vrta staroga oko 2000 godina, izvijestio je Times of Israel. Nalaz pokazuje iznenađujuće sličnosti s izvještajem iz Evanđelja po Ivanu koji govori o vrtu na mjestu Isusova raspeća i pokopa: „A na mjestu gdje je Isus bio raspet bijaše vrt i u vrtu nov grob u koji još nitko ne bijaše položen.“ (Iv 19, 41)
Arheobotaničkim istraživanjima i analizom peludi identificirani su tragovi stabala maslina i vinove loze. Voditeljica iskapanja Francesca Romana Stasolla s rimskoga Sveučilišta „La Sapienza“, izjavila je za Times of Israel: „Arheobotanička otkrića bila su nam posebno zanimljiva u svjetlu onoga što se spominje u Evanđelju po Ivanu, informacije za koje se smatra da ih je napisao ili prikupio netko tko je poznavao Jeruzalem u to vrijeme.“
Zbog arheološkoga konteksta, nalazi upućuju na pretkršćansko razdoblje, čak iako radiokarbonsko datiranje još nije dovršeno. „Evanđelje spominje zelenu površinu između Kalvarije i groba, a mi smo identificirali ta kultivirana polja“, dodala je Stasolla.
Prema kršćanskoj tradiciji, crkva Svetoga groba stoji na mjestu gdje je Isus razapet (Golgota) i gdje mu je grob. Prva crkva na ovome mjestu izgrađena je u 4. stoljeću za vrijeme cara Konstantina nakon što je njegova majka Helena identificirala mjesto.
Tijekom iskapanja tim je otkrio slojeve ispod poda bazilike koji datiraju iz željeznoga doba. Otkopana je keramika, uljanice i grobovi. Tragovi pretkršćanskoga vrta u uzorcima tla sugeriraju da je to područje pretvoreno iz kamenoloma u obradivo zemljište prije nego što je korišteno kao mjesto ukopa.
„Izgrađeni su niski kameni zidovi, a prostor između njih je ispunjen zemljom“, objasnila je Stasolla. U Isusovo vrijeme ovo je područje još uvijek bilo izvan gradskih zidina i tek je kasnije, za cara Hadrijana, u prvoj polovici 2. stoljeća, uključeno u rimski Jeruzalem (Aelia Capitolina).
Iskapanja u Jeruzalemu trebala bi se nastaviti nakon Uskrsa i završiti za nekoliko mjeseci. „Samo trebamo iskopati dio sjevernoga prolaza“, zaključila je Stasolla.
(kta)
