FOTO: Proslavljen blagdan svetog Filipa i Jakova, zaštitnika crkve u Koscima
U slivu rijeke Soline nalazi se mjesto Kosci, mjesto prelijepih pejzaša i dobrih ljudi.
Brdsko – planinski karakter reljefa ovog područja značajno je utjecao kako na prostorni razmještaj tako i na veličinu i razvoj naselja. Skupine kuća po iskrčenim brežuljcima, kosama i dolinskim stranama, međusobno dosta udaljene, govore u prilog pretpostavci da su preci današnjih stanovnika ovih naselja krčili šume i naseljavali ovo područje. Dakle, naselja su uglavnom nastajala na krčevinama. Kosci su smješteni u istočnom dijelu sliva Soline, sa površinom od 4,16 km2. Graniče sa naseljima Dokanj, Tetima, Grabovica Gornja i Svojtina. Naselje karakterizira mala gustoća naseljenosti, 57 st/km2 (najmanja naseljenost na području sliva rijeke Soline). Najveću površinu ima naselje Dokanj (14,48 km2), zatim slijede Breške (9,36 km2), Kosci (4,16 km2), Crno Blato (3,70 km2 ), Svojtina (2,49 km2) i Brđani (1,86km2). Ukupna površina Soline i Dolova iznosi 12,74 km2. (Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Borjana Petrović-Vilušić: Naselja u slivu rijeke Soline, str. 269.)
Kosci se spominju u XVI. stoljeću kao selo sjeverno od Grabovice. Ubraja se među manja sela. Vinogradarstvo je i ovdje bilo značajno, od čega su prihodi bili veći nego prihodi od pšenice. (Dr. Adem Handžić, Tuzla i njena okolina u XVI. vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1975.g., str. 266)
Na blagdan svetog Filipa i Jakova zaputili smo se u Kosce kako bismo nazočili blagoslovu polja i misi u crkvi posvećenoj dvojici Isusovih učenika.
Iako se Kosci, kao i mnoga druga sela oko Tuzle, a i u cijeloj BiH, suočavaju s odlaskom mlađih naraštaja, u Koscima još uvijek ima života. Možda kvalitet života nije na zavidnoj razini, ali ako tražite mir i spokoj za dušu i tijelo, Kosci su mjesto za to, a to najbolje znaju mještanke i mještani ovoga sela podno Majevice.
Za jedno selo s većinski starijim stanovništvom, lijep broj vjernica i vjernika je prisustvovao svetoj misi. Međutim, ono što zapinje za oko je uređenje crkvenog dvorišta kao i samog interijera crkve.
Nakon svete mise koju je predvodio fra Franjo Ninić, upravitelj Župe Srca Isusova Zvornik – Srebrenica, u razgovoru smo saznali da se za uređenje crkve brine obitelj Đulabić, jedna od rijetkih mlađih obitelji koje su ostale na svom ognjištu. Supruga Angela i suprug Marko opisuju što ima znači ova crkva.
“Crkva za nas predstavlja vid povezanosti s Bogom, ne znam kako bih objasnila, ali osjećamo taj neki mir, spokoj kada smo u crkvi, a tako pokušavamo naučiti i usmjeriti svoju djecu. Ova crkva u Koscima za nas ima poseban značaj jer smo se moj suprug i ja tu upoznali” govori nam Angela, a onda saznajemo i ostatak priče: “Suprug Marko duži niz godina čisti prostor oko crkve, kosi i uređuje crkveno dvorište, a i prakanatur je oko 20 godina. Marko također održava groblje u Koscima urednim i čistim, a ja sam prošle godine preuzela čišćenje crkve. Ima se puno posla, godinama se gomilao, pa sam svoje zamisli počela sprovoditi. Još uvijek nije kako zamišljam, ali ide polako.“
Također se osvrnula i na stanje broja vjernica i vjernika koji dolaze na misu: “Žalosno je što nas na nedjeljnoj misi budu oko 15-ak i moguće je da za koju godinu svećenik neće imati kome i dolaziti” završava razgovor naša sugovornica.
Iako smo svjesni činjenice da je natalitet veoma nizak ili ravan nuli, a mortalitet sve veći, kako i migracije onih koji su radno sposobni, bilo u bliske gradove kako bi im mnogo toga bilo dostupnije, tako i u inostranstvo gdje su otišle mnogobrojne obitelji ovog, ali i mnogih drugih sela. Nadat ćemo se da će se nešto pozitivno dogoditi pa da sve krene na bolje, ali do tada moramo živjeti s optimizmom, iako je to veoma teško.
Do nekog novog viđenja ili nove priče, uživajte u fotografijama koje smo napravili na svetoj misi, ali i nekoliko mjeseci ranije. Ovim putem se sugovornicima zahvaljujemo na ugodnom razgovoru i pozivu na užinu.
Tekst/Foto: Danijel Marković
Izvori:
1. Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Borjana Petrović-Vilušić: Naselja u slivu rijeke Soline, str. 269.
2. Dr. Adem Handžić, Tuzla i njena okolina u XVI. vijeku, Svjetlost, Sarajevo, 1975.g., str. 266.
3. Danijel Marković
