๐๐๐๐๐๐๐ ๐ ๐๐๐๐๐๐๐๐๐๐ ๐๐๐๐๐ ๐๐ ๐๐๐๐๐
Na Mljetu se, usred Velikoga jezera okruลพena borovinom, rijetkim ostacima vegetacije izvorne mediteranske praลกume odnosno gustim niskim raslinjem te dugim ลกetnicama i stazama za bicikliranje, ponad vodne povrลกine izdiลพe otoฤiฤ Svete Marije. Osim ลกto cjelokupan krajobraz oduลกevljava prirodnom ljepotom i prostranoลกฤu, s gotovo 1,5 km ฤetvornih jezerske povrลกine, zaljubljenici u arhitekturu, prije svega onu drevnu sakralnu, ovdje ฤe zbilja doฤi na svoje.
Piลกe: Darko Juka
Benediktinski crkva i samostan, izgraฤeni u 12. stoljeฤu (neki nas zapisi vraฤaju ฤak do stoljeฤa 7. i spominju dolazak trojice redovnika s ”talijanske mamuze”, rta Gargano, gdje je bilo srediลกte benediktinskoga reda iz Pulsana) na otoฤiฤu usred otoka, danaลกnje su zavrลกne obrise dobili nekih ฤetiri-pet stoljeฤa poslije poฤetne izgradnje. U 13. je stoljeฤu, naime, uz crkvu podignut zvonik, kasnije zamijenjen predvorjem ponad kojega je u razdoblju renesanse izdignuta obrambena kula, a pred njim i renesansni trijem iz kojega se danas ulazi u crkvu i samostan.
Crkva, posveฤena Svetoj Mariji, najskladnije je i najcjelovitije sakralno zdanje u Hrvatskoj u skupini jednobrodnih graฤevina s kupolom u ฤetvrtastomu tijelu. Takoฤer, izdvaja se i samom veliฤinom kupole, kao i trodijelnim svetiลกtem. Oblikom neodoljivo podsjeฤa na onodobna bizantska crkvena zdanja, makar je u svim pojedinostima razvidan romaniฤki utjecaj. Uz crkvu je, u 16. stoljeฤu, izgraฤen renesansni samostan, s tri rastvorene razine.
Cjelokupno zdanje s izvana viลกe ostavlja dojam velikaลกkoga dvorca negoli crkvenoga prostora, napose i zbog kula koje su ga preinaฤile u snaลพnu utvrdu s ciljem obrane od Turaka, ali i gusara koji su harali tim podruฤjem prije pet stotina godina. U 17. su stoljeฤu, naime, obitelj Gunduliฤ i Dubrovaฤka Republika pomogli izgradnju ฤvrstih zidina, zbog ฤega je na trijem i postavljen plemiฤki grb Gunduliฤa iz ฤijega je krila potekao i veliki Ivan Dลพivo Franov, podarivลกi nam bezvremensku Odu slobodi.
Veliko jezero, s najveฤom dubinom od nemalih 46 m, ลกiroko 1 i dugo (najudaljenijim toฤkama) 2,5 km, s otvorenim je morem izravno spojeno dugim kanalom, na mjestu koje se zove Veliki most, a gdje su 1400 i neke benediktinci napravili mlinicu koju su pokretale snaลพne morske struje koje, kroz plimu i oseku, izmjenjuju smjer, regulirajuฤi jezerski vodostaj. Upravo su taj most i ostaci mlinice razneseni 1958. godine kako bi Titova jahta mogla uploviti u jezerske vode, poลกto je jugoslavenski marลกal razmatrao i mljetski benediktinski samostan za svoju srediลกnju jadransku rezidenciju, za koju su poslije odabrani Brijuni. Veliki je most ponovno izgraฤen tek 2016. godine.
Ostajuฤi bez daha dok pristajete na Svetu Mariju, usred Nacionalnoga parka Mljet, kreฤete se kruลพnom stazom toga otoฤiฤa ฤijih 200 m duลพine i otprilike 120 m ลกirine prehodate u svega dvadesetak minuta tijekom kojih se pojaฤava ลพamor iznikao iz oduลกevljenja skladom prirode, dalmatinske makije, surova kamenjara i na njemu poniklih kaktusa i agava, nekoliko kapelica, drevnih grobova i kamenih kriลพeva. Vrhunac je, nakon rimskih iskopina, samo monumentalno zdanje u koje ulazite pogledavajuฤi na dugu terasu koja se otvara prema ลกirokomu vodnom prostranstvu. Svjesno ili nesvjesno zanemarujuฤi uznemirujuฤe sudbine drevnih naseljenika, zavidite svima koji su se budili, provodili dane i lijegali na poฤinak uz taj nezamjenjiv pogled.
A ondaโฆ Prvim zakoraฤajem u crkvu, sva priฤa prestaje, ลพamor sasma iลกฤezava, hod se usporava, tijelo se nagonski povija u pokorniฤki poloลพaj, odgovarajuฤi na duhovno iscjeljujuฤe srednjovjekovne gregorijanske napjeve koji se, s vjeลกto skrivena razglasa, razlijeลพu drevnim kamenitim zdanjem. Raskoลก nevelikoga ลพrtveniฤkog prostora, ureลกenoga ikonama koje podsjeฤaju na vremena crkvenoga jedinstva Istoka i Zapada, i mnoลกtvo upaljenih svijeฤa u crvenim svijeฤnjacima-ฤaลกicama kroza koje plamen postiลพe vizualni dojam topline unutar hladnih kamenih blokova, poziva vas pognuti glavu, sklopiti ruke, i izgovoriti ”Oฤe naลกโฆ”, uza sve molitvene nakane koje vam u tomu trenutku umom prolaze.
Opet, priฤa za sebe nadsvoฤeni je crkveni trijem, s masivnim drvenim vratima i spojem triju vrsta kamena u razliฤnim razdobljima izgradnje zidova i stropa, s latinskim napisom uklesanim u gornjoj kamenoj vratnici. No, sudbina mu je potresna, gorkaโฆ Slomom faลกistiฤke Italije koja je u Drugomu svjetskom ratu okupatorski okrutno gospodarila i ovim dijelom Jadrana, 13. su rujna 1944. na Mljet doลกli partizani, da bi upravo na otoฤiฤu Svete Marije, upravo na tomu crkvenom trijemu, okrutno muฤili i pobili zateฤene don Karolyja Kissa, Ivana ฤumbeliฤa, Katu Hajdiฤ, Petra Matana i Marinu Srลกen ฤija imena opominju s tamoลกnje spomen-ploฤe.
Benediktinski je red u ilirskim provincijama ukinula francuska okupacijska vlast 1808. godine, kada prestaje s duhovnim radom i ovaj samostanski kompleks koji otad propada. Kratko ga vrijeme koriste pijaristi, potom isusovci, nakon kojih ga nasilno preuzima drลพavna ลกumarija, da bi ga Jugoslavija, nakon omanjega pokuลกaja restauracije iz 1948. godine, 1960. preinaฤila u hotel ฤija su tri desetljeฤa djelovanja znaฤajno i nepovratno naruลกila izvorni izgled samostanskoga zdanja. Kompleks je 1998. vraฤen Katoliฤkoj crkvi i u vlasniลกtvu je Dubrovaฤke biskupije. Otad traju obnoviteljski radovi za koje moลพete ostaviti i svoj milodar.
U sloลพenomu mitu vezanom za Mljet i sedmogodiลกnje zatoฤenje antiฤkoga junaka Odiseja upravo na njemu, krije se jedno od moguฤih vrela danaลกnjega imena otoka, i to u imenu starogrฤke nimfe Melite. U dubokomu uvjerenju da je gordi Stradun najskuplji, na otoฤiฤu Svete Marije, u tamoลกnjemu ugostiteljskom objektu nazvanomu po Meliti prije odlaska izdvojih 28 kn za ลกalicu kaveโฆ Ali, eto, nije svaki dan kava na otoฤiฤu usred otokaโฆ